ponedjeljak, 23. ožujka 2015.

Šparoge, Bljušt... i druge vilinske priče

Vjerujete li u vile? Postoje li one samo u Nigdjezemskoj ili žive tu oko nas? U šumi, vrtu, dvorišnom jezercu? Vjerujete li ili ste zaboravili? 

"Mama, kad narastem ja ću biti vila!" rekla je Ema oduševljeno kad je imala 4 godine. "Pa, samo još moram naučit letjet..." zaključila je kasnije. Koja djevojčica nije brala cvijeće i skakutala za leptirima i tako u mislima letjela s njima poput vile? Lako je vjerovati u nešto tako čarobno i zavodljivo. Samo sretne misli pomažu da osjetimo tu lakoću svog tijela i možda još koje zrnce vilinske prašine... tada se sve čini moguće. Svijet postaje čarobno mjesto. Vilinska priča.

Ako vile ne postoje kako to da ima tako puno priča vezanih za njih? I kako to da mnoge  vrste bilja u narodnim nazivima nose nešto vilinsko?

Vilin(ski) korijen (lat. Tamus Communis L.) je bljušt. Nazivaju ga još i sirotinjskom šparogom jer se izdanci beru i pripremaju poput šparoga, a i okus im je sličan. Vilin korijen koristi se za upalu mišića, proširene vene, kostobolju i slabu cirkulaciju. Bljušt zovu još kuke, crni korijen i zmijskim grožđem iako su bobice što se u jesen zacrvene na povijušama otrovne (zato su valjda zmijske).

Vilin(ska) metlica (Asparagus officinalis L.) je šparoga. Od davnina se koristi kao ljekovita i iznimno zdrava hrana, smatrala se delicijom i jeli su je samo bogataši. Divlja šparoga je višegodišnja biljka iz porodice ljiljana. Blagotvorno djeluje na mokraćni mjehur, čisti bubrege i pospješuje rad jetre. Pripravci od šparoge su brojni. Možda ćete teže ugledati mladi izdanak šparoge među svim tim biljem u proljeće, ali potražite razgranatu bodljikavu šparožinu i neka vam ona bude orijentir. Oko njezinog podnožja sigurno ćete ugledati ukusne mlade izdanke.

Vilinsko bilje tj. Velebilje ili Atropa Belladonna otrovna je biljka koja djeluje na središnji živčani sustav i izaziva halucinacije. U pučkoj medicini  ova biljka ima dugu tradiciju liječenja za mnoge bolesti probave i crijeva, srca, žući, epilepsije, Parkinsonove bolesti i dr. Kako biljka sadrži promjenjivi koktel smrtonosnih alkaloida, a tamne bobice izgledaju slasno ljudi se mogu lako otrovati. Otrovana osoba čini se kao poludjela (zovu ga još i bunika, luda trava) pa nije ni čudo da se u pradavna vremena koristilo za spravljanje "čudotvornih napitaka" i "vještičjih masti". Prije su je upotrebljavali za uljepšavanje jer izaziva sjajne oči i otvorene zjenice (bella donna i znači lijepa žena).

Vilina kosa (Cuscutae epithymum) je biljka parazit koja svoje crvene ili žute niti oplete oko neke livadne biljke poput majčine dušice.

Vilinska biljka ( Dictamnus Albus) naziva se zeljasta višegodišnja biljka koja ima posebna svojstva da se samozapali. U ljetnim mjesecima iz njenih eteričnih ulja može se stvoriti mirisni plin, koji je ljepljiv na dodir te ima zapaljiva svojstva. Taj plin prekriva cijelu biljku, posebno cvjetove. Ako se u tom razdoblju biljci približi vatra, onda će odjednom nastati prava mala eksplozija. Ipak, to se događa samo starijim biljkama, jer mlade biljke ne izlučuju dovoljno hlapljivog ulja. Također, u sumrak se bez visokih temperatura kod ovih biljaka može vidjeti mali plavičasti plamen.

Vile su poveznica između svjetova: astralnog i materijalnog. One su duhovi prirode. Mali djelići energije čija tijela nije moguće uvijek vidjeti. Žive u nekoj drugoj dimenziji i čuvaju portale u svoj tajanstveni svijet. Vile su svjesna i razumna bića koja sudjeluju u prirodnim procesima i pomažu Prirodi. Vjeruje se da se vila ili vilenjak rodi kad netko ubere ili pojede djetelinu s četiri lista. Tako je svaka biljka koja ima magična svojstva vilinska. Posebna vrsta paprati čiji listovi padaju u nježnim slapovima naziva se naravno vilinskom kosicom. 

Vrkuta (Alchemilla vulgaris) biljka je koju narodna medicina stoljećima koristi najviše u obliku čaja, a rjeđe u prahu. Dokazano je da vrkuta ima velike iscjeljujuće moći, a ponajviše pomaže kod ženskih bolesti i kod problema začeća.U renesansno doba na Islandu su je smatrali svetom biljkom koja ima reputaciju produljenja mladosti i vraćanja ženske ljepote. U rano jutro kapljice rose koje odmaraju na duboko izbrazdanom zelenom listu djeluju poput magičnih bisera punih vilinske čarolije. U srednjem vijeku skupljanjem tih kapljica alkemičari su pokušavali tu rosu koja je, botanički gledano, sekret iz lišća, pretvoriti u zlato i eliksir života pa se vrkuti pripisuje povijest u mističnim obredima.Nekada se vjerovalo da je vrkuta najljekovitija ako se ubere noću kada je Mjesec u posljednjoj četvrti.

Vile su čudesna bića bila mala ili velika. U Gospodaru prstenova vilenjaci su visoki i vitki besmrtnici koji imaju moć nad prirodom. Poluvilenjakinja Arwen Undomiel ili Večernja zvijezda ima istoimenu ogrlicu koja prikazuje svijetleći cvijet. U svijetu bilja to bi mogao biti noćurak. 

Žuti noćurak (Onagraceae) naziva se večernja zvijezda jer cvate noću, a radi ljekovitosti i lijek za sve, univerzalni kraljevski lijek. Osim što je vrlo dekorativna biljka, pupoljak je i jestiv i ljekovit. Jestivi je korijen, mlado lišće i nezrele čahure sa sjemenjem, cvjetovi i sjeme. Korijen se jede sirov ili kuhan, a navodno je paprenog okusa i daje veliku snagu organizmu, te se preporuča bolesnima. Listovi se jedu samo prizemni. Cvijetovi su slatki i mogu se koristiti za salate ili kao ukras. Sjemenke se koriste za kolače na isti način kao i mak.

Mističan svijet vila kao i vilinska zemlja možda je za nas nevidljivo mjesto. Možda smo izgubili sposobnost komuniciranja s Prirodom. Možda smo odbacili taj svijet i srušili mostove koji vode do Međuzemlja. No u jednoj običnoj šetnji šumom u rano proljeće sigurno ćemo se sagnuti kako bismo dotakli blještavu bijelu laticu Anemone i misli će same odlutati u vilinski svijet. Tako je prirodno pomisliti da se iz pupoljka nježnog cvijeta šumarice rađa vila. Kad se među vlatima trave zanjišu lila zvončići moguće je da se u njima uspavljuje vilinska beba. Igra svjetlosti kroz krošnje drveća poigrat će se i našom maštom. Možda će se lelujanje lista paprati na povjetarcu činiti kao vilina kosica. Nezaboravak ili potočnica privlači vile kao i timijan i tratinčica. Ljepotu sitnih cvjetića tih biljaka primjećuju mala bića.

Pođite s nama u šetnju prirodom po prekrasnim šumama i šumarcima koje presijeca mali potok, a koji se u slapovima spušta prema moru od Labina do Rapca. Tamo rastu šparoge. Vilinske metlice. Uđite u čaroban svijet Prirode. Možda svojim šestim čulom osjetite prisutnost vila. Udahnite svježinu mora i šume. Opustite se i zaboravite na materijalno. Dopustite mašti da se poigra vašim mislima. Dotaknite Prirodu. Možda pronađete svoj portal do neke paralelne dimenzije. Neka vas sretne misli ponesu u bolji svijet.  
_________________________________________________________________________________

Provedite nezaboravan vikend u znaku šparoga na jednoj od najljepših lokacija u Istri. Uživajte u lokalnim delicijama i smještaju kod najljubaznijih domaćina koje ćete ikada upoznati. Čeka vas predivna priroda, sakupljanje šparoga i ostalog bilja, večernje šetnje uz more, romantične gradske ulice i opušteno druženje u ugodnoj atmosferi. Polasci iz Petrinje, Siska i Zagreba u petak 10.4. u poslijepodnevnim satima. Javite nam se za detaljnije informacije.



Nema komentara:

Objavi komentar